Cilj ovoga rada je prikazati slobodno vrijeme učenika s posebno odgojno-obrazovnim potrebama iz perspektive njihovih roditelja. Naime, Zakon o odgoju i obrazovanju prepoznaje kategoriju učenika s posebno odgojno-obrazovnim potrebama koju čine učenici s teškoćama u razvoju i daroviti učenici. Budući se radi o dvije skupine učenika koji zahtijevaju dodatni rad i aktivnosti koje bi potaknule njihove potencijale i mogućnosti, željelo se dobiti uvid u vrstu aktivnosti, količinu profesionalne podrške unutar lokalne zajednice, ali i količinu samostalnog slobodnog vremena u kojem učenici imaju vrijeme samo za sebe i svoje interese. Danas kada na tržištu postoje brojne usluge koje se nude roditeljima kao mogućnosti dodatnog rada i uključivanja njihove djece u svrsihodne i strukturirane aktivnosti, postavlja se pitanje njihove opravdanosti te mogućnosti odlučivanja djece i mladih o vlastitom slobodnom vremenu nakon završenih školskih obaveza. Učenici s teškoćama u razvoju i daroviti učenici naizgled su u potpunosti različite populacije učenika, ali dubljom analizom neupitna je sličnost i važnost individualnog pristupa njihovim potrebama te usmjeravanje i prilagođavanje nastavnog plana i programa u skladu s njihovim osobnim karakteristikama. S jedne strane učenici s teškoćama u razvoju najčešće u odgojno-obrazovni sustav ulaze prepoznati, s postavljenom dijagnozom i određenim nastavnim programom, dok se potencijalno daroviti učenici kroz niz faza detektiraju već kad su u samom redovnom sustavu i najčešće otkrivanje i poticanje njihove darovitosti ovisi o pojedinim odgojno-obrazovnim djelatnicima. Budući pripadaju ranjivim skupinama populacije koje vrlo često budu neshvaćene od strane vršnjaka, odgojno-obrazovnih djelatnika, roditelja, važno je kontinuirano praćenje te pružanje kvalitetnih izvannastavnih sadržaja, ali imajući pritom na umu psihofizičko stanje djeteta i vrijeme potrebno za odmor. Zbog svega navedenog, pokazala se potreba za ispitivanjem organizacije slobodnog vremena učenika te mogućnostima uključivanja u izvannastavne aktivnosti i dostupnosti profesionalne podrške. Za potrebe ovog istraživanja kreiran je anketni upitnik koji uz socio demografske podatke o učenicima i roditeljima sadrži i 32 čestice kategorizirane u četiri aspekta (aktivnosti, slobodno vrijeme, podrška i zadovoljstvo). Čestice su formirane u obliku pozitivnih i negativnih tvrdnji, kojima se ispituje stupanj slaganja ispitanika. Sudionici istraživanja su roditelji učenika s teškoćama u razvoju polaznika posebno odgojno-obrazovne ustanove COOR Podravsko sunce Koprivnica i roditelji učenika potencijalno darovitih Osnovne škole Visoka Split. Iako ispitanici dolaze s različitih teritorijalnih jedinica, smatralo se važnim ispitati i usporediti dobivene podatke za kreiranje daljnjih smjernica i istraživanja u području slobodnog vremena učenika s posebno odgojno-obrazovnim potrebama.
Rezultati istraživanja (autori istraživanja: Marica Brzica i Luka Femec) prikazani su na konferenciji SERH 2023. u sklopu rada Time4DaTe.
učiteljica Marica Brzica
