preskoči na sadržaj

Osnovna škola Visoka Split

Login
Logo OŠ Visoka

"Ćakula sa splickon dicon"

 priručnik za dicu od splicke dice

 

Projektni dan 2017.

Zdravi i veseli bili!

Projektni dan 2016.

Od otpada do igračke

Projektni dan 2015.

Stari Split

Projektni dan 2014.

Voda - izvor života

Projektni dan 2013.

Godina održive energije

Projektni dan 2012.

Obnovljivi izvori energije

 

Najskockaniji web

Split u ijadu koluri

Stručni skupovi

Agencija za mobilnost

Facebook škole

Kalendar
« Lipanj 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Anketa
Kako nabavljate udžbenike?




Temperatura

Click for Split, Hrvatska Forecast

Brojač posjeta
Ispis statistike od 26. 9. 2010.

Ovaj tjedan: 836
Danas: 23
Školski vrt

Kurikulum 2016./2017.

Plan i program škole 2016./2017.

Keramika

Ekskurzije i izleti

Natječaji

za turističke agencije

Kućni red škole

Priloženi dokumenti:
PRAVILNIK O RADU 2015.pdf

Korisni linkovi

 

Office online

Reduce - uštedi
Kotur oli ti ga bicikl
Ksenija Perišić / datum: 3. 10. 2012. 11:19

 

Starija hrvatska riječ za bicikl je kotur.

Stoljeća i stoljeća su prolazila dok se čovjek nije sjetio da bi mogao izumiti vozilo sa dva kotača. Vozilo sa dva kotača? Što je to? Sigurno neko đavolje djelo, govorili su svećenici u 14. stoljeću.

I tako se jednog lijepog dana naš dragi i svima poznati Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni u 14. stoljeću zabavljao izradom ''nečega''. U biti to je bilo nešto slično biciklu, nazovimo to prvi koncept bicikla. Imao je dva drvena kotača iste veličine, drvenu ramu, pedale i kožni „lanac“.

Trebalo je proći još oko 300 godina do sljedećeg značajnijeg čovjeka koji je nastavio Michelangelovu zamisao o vozilu na dva kotača. Bio je to grof  Comte de Sivrac koji je u kasnu jesen 1791. godine dovršio ''vozilo na dva kotača'', danas znano kao bicikl, a u to doba su ga zvali - pazite sad "drveni konj". Drveno vozilo, bez kočnica i pedala. Bez pedala? Pa genije Michelangelo je imao pedale na svom biciklu 300 godina prije ovoga. Šta sada? Comte de Sivrac nije znao za pedale? Znao je, ali ovo vozilo je bilo namijenjeno da ga vuku konji. Bilo je namijenjeno za razbibrigu bogatim vlastelinima i zemljoposjednicima. I eto nam Comte de Sivraca i njegovog vozila.

Povijesna grupa - projekt "Hoćemo biciklističke staze"


[OPŠIRNIJE]



Bicikl kao prevozno sredstvo
Ksenija Perišić / datum: 14. 9. 2012. 18:31

 

Biciklizam nije samo zabava i rekreacija, biciklizam može postati način življenja.

Grad Split nema niti jednu biciklističku stazu, a sam grad nije tako velik da se ne bi s jednog kraja grada, na drugi moglo doći biciklom. Uz bicikle i javni promet sigurno bi se smanjio broj automobila u gradskom prometu a time i zagađenost zraka.

Prednosti su bicikla što ne troši gorivo i lako se održava, a vožnja bicikla korisna je za zdravlje.

       Zašto ne usvojiti tako jednostavnu i zdravu naviku?

Sve je veći broj ljudi koji se koriste biciklom zbog ekonomičnosti, pozitivnog utjecaja na zdravlje i kondiciju te zbog zaštite prirode i okoliša smanjivanjem količine štetnih ispušnih plinova u atmosferu.

Stoga je bicikl u potpunosti sposoban zamijeniti automobil pri odlasku na posao, fakultet ili u školu, a uz to vam još i pruža jutarnju tjelovježbu.

Petar Mikulić 6.a (projekt - "Hoćemo biciklističke staze u Splitu")

 


[OPŠIRNIJE]



Hoćemo biciklističke staze
Ksenija Perišić / datum: 14. 9. 2012. 18:20

ŠTO PREDLAŽEMO:

Gradnju novih i uređivanje  već postojećih biciklističkih staza(one jedne).

Omogućiti biciklističkim stazama povezanost centra grada s gradskim četvrtima.

Mogu se naći i jednostavnija rješenja – proširenje nogostupa (ondje gdje je potrebno) na kojima bi se ucrtale trake sa simbolima za bicikliste  – u jednom smjeru (1 m), a s druge strane u drugom smjeru (1 m), te spuštanje rubnjaka na križanjima. (Split – Vukovarska, Velebitska, Domovinskog rata, Zvonimirova, Poljička cesta, Put Supavla, H. mornarice, Riva, Marjan – i sve povezano).

Popularizirati “Međunarodni Dan bez automobila” - 22. rujna.

Istaknuti koliko je biciklizam dobar za zdravlje, vitkost i novac, te njegovu blagodat  za "zdravlje" planeta, jer je ekološki potpuno prihvatljiv prijevozni način .

Uvesti policajce na biciklima.

Prijedloge napisali učenici 6. a razreda u sklopu projekta "Hoćemo biciklističke staze u Splitu". (svi prijedlozi pod opširnije)

Prijedlozi će biti upućeni Gradskom vijeću grada Splita.


[OPŠIRNIJE]



Biciklom do knjižnice
Ksenija Perišić / datum: 14. 9. 2012. 18:19

Zamišljam da od Vrazove ulice u kojoj živim vodi biciklistička staza do knjižnice "Marko Marulić" koja je udaljenja oko 4 kilometra. Ja se vozim svojim biciklom koji mi je tata kupio za rođendan. Sretan i zadovoljan sam krenuo. Roditelji nemaju straha da će me udrit auto. Vozim se i uživan. Srećem prijatelje koji me pozdravljaju malim zvoncem koje tako lijepo zvoni...zvrr...zvrr. Ispred knjižnice je šareni parkin za bicikle. Uzimam knjigu i vraćam se istim putem do moje Vrazove ulice.

Sutra s prijateljima vozim svoj najdraži bicikl na rivu neka se i on skupa sa mnom malo proveseli.

Marko Luetić 4. b

Učenici 4.b razreda također su sudjelovali u projektu "Hoćemo biciklističke staze ", svoje želje i željice izrazili su kroz literalne uratke.


[OPŠIRNIJE]



Zar tražimo previše?
Ksenija Perišić / datum: 14. 9. 2012. 12:26

Obnovljena Bihaćka ulica (lijevo) u Splitu. Je li netko vidio biciklističku stazu? Nije, jer je nema!

Naše želje su samo komadić plavog neba i jedan metar biciklističke staze. Zar tražimo previše? Otprilike ovako kao na slici desno.

   

 


[OPŠIRNIJE]



Rijeka Jadro koja napaja Split
Ksenija Perišić / datum: 14. 9. 2012. 11:09

 

Cijelo područje gradova Splita, Solina, Kaštela i Trogira, te općina Podstrana, Klis, Seget i Okrug vodom se opskrbljuje s krškog izvorišta rijeke Jadra, udaljenog oko 4 km sjeverozapadno od središta Solina. Kvalitetu vode rijeke Jadro prepoznao je još car Dioklecijan koji je sagradio vodovod do svoje palače. Jednim svojim dijelom taj vodovod i danas dovodi pitku vodu u grad.

Kažu da vodu kupi sve od Buškog blata, pa ispod cijele srednje Dalmacije, a dugopoljska pustopoljina i mosorske klisure veliki su spremnici. Jadro ima kratak tok, brz je, nema se kad zagrijat, uvijek je tu negdje 10 - 110C.

Možda smo tek sad shvatili ulazeći malo dublje u probleme s kojima se mnoge zemlje suočavaju, kakvo blago u našem gradu imamo, te da još uvijek možemo piti čistu i kvalitetnu vodu rijeke Jadro direktno iz špine naravno ako spriječimo zagađenje i rasipanje koje već prijeti.


[OPŠIRNIJE]



Ali, voda curi na sve strane!
Ksenija Perišić / datum: 14. 9. 2012. 10:13

  

Od Jadra do špina gubi se 50 posto vode.

U Hrvatskoj se na jedan zahvaćeni prostorni metar vode u distribuciji prosječno izgubi oko 46 posto ove tekućine, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji čak 51 posto. Tim postotkom naša se županija svrstala na četvrto mjesto, iza Zadarske, Šibensko-kninske i Karlovačke županije.

Hrvatska je peta zemlja u Europi po svojim vodnim rezervama, no čini se da to, bogom dano blago ne znamo cijeniti, jer se čak 40% vode izgubi kroz mnogobrojne pore u gradskom vodovodu.

Voda curi na sve strane: DOTRAJALA INFRASTRUKTURA PROLIJEVA POLOVICU ZAHVAĆENE TEKUĆINE, VODA se rasipa u domaćinstvima, VODA se krade, VODA se ne reciklira itd.

PREDLAŽEMO:

  • Uvođenje tehnologije za praćenje i analiziranje podataka širom sistema, kao što su računala, softveri baze podataka itd.
  • Instaliranje sistema za mjerenje i nadzor po domaćinstvima i poduzećima
  • Ponovno korištenje vode u industriji
  • Razvrstavanje korisnika vode po kategorijama (domaćinstva, bolnice, škole, poduzeća..
  • Nadzor potrošača i uspoređivanje efikasnosti potrošnje vode istih ustanova (npr. škola)
  • Propaganda na radiju, televiziji i u novinama
  • Propagandni materijal za školske predmete npr. tehničku kulturu, biologiju, prirodu
  • Uključivanje savjeta za efikasno korištenje vode u račun za vodu.
  • Recikliranje vode – može biti jeftinije nego transportiranje na velike udaljenosti (otoci)
  • Postepena zamjena dotrajalih glavnih vodovodnih cijevi i ventila

Učenici 6.a i 6.b razreda u sklopu projekta  "Rijeka Jadro koja napaja Split" napisali su i podjelili letke sa savjetima "Kako uštedjeti vodu kod kuće".

Učenici 8.a i 8.b napisali su i podijelili letke "Kako očuvati kvalitetu naših voda" (sadržaj letka - pod opširnije).


[OPŠIRNIJE]



RSS


preskoči na navigaciju