preskoči na sadržaj

Osnovna škola Visoka Split

Login
Logo OŠ Visoka

"Ćakula sa splickon dicon"

 priručnik za dicu od splicke dice

 

Projektni dan 2017.

Zdravi i veseli bili!

Projektni dan 2016.

Od otpada do igračke

Projektni dan 2015.

Stari Split

Projektni dan 2014.

Voda - izvor života

Projektni dan 2013.

Godina održive energije

Projektni dan 2012.

Obnovljivi izvori energije

 

Najskockaniji web

Split u ijadu koluri

Stručni skupovi

Agencija za mobilnost

Facebook škole

Kalendar
« Rujan 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Anketa
Kako nabavljate udžbenike?




Temperatura

Click for Split, Hrvatska Forecast

Brojač posjeta
Ispis statistike od 26. 9. 2010.

Ovaj tjedan: 283
Danas: 132
Školski vrt

Kurikulum 2016./2017.

Plan i program škole 2016./2017.

Keramika

Ekskurzije i izleti

Natječaji

za turističke agencije

Kućni red škole

Priloženi dokumenti:
PRAVILNIK O RADU 2015.pdf

Korisni linkovi

 

Office online

Energy - energija
Energija sunca i vjetra
Ksenija Perišić / datum: 30. 9. 2012. 00:32

             

☼  Uslijed povoljnih klimatskih uvjeta i geografskom položaju, Split ima velike energetske potencijale u energiji vjetra i sunca.

☼   2.600 sunčanih sati godišnje splitsko obalno područje pruža najbolje pretpostavke za korištenje sunčeve energije.
☼   Čista, obnovljiva solarna energija može pridonijeti očuvanju krhke ekološke ravnoteže.
☼   Korisno je znati da dobro projektirani i izvedeni solarni sustavi mogu u prosječnom domaćinstvu podmiriti do 30% potrebne energije za grijanje i do 60% energije za sanitarnu toplu vodu uz povrat investicija u nekim slučajevima za 3 do 5 godina.
 
Veliki broj stambenih zgrada u Splitu ima ravne krovove koji bi se mogli iskoristiti za postavljanje solarnih kolektora.
Razlozi za postavljanje solarnih kolektora su prije svega ekološki - smanjuje se potrošnja konvencionalnih goriva (nafta, plin, ), uvodi se obnovljivi izvor energije - sunčeva energija, ekonomski - grijanje je jeftinije, a investicija se počinje isplaćivati nakon 3-4 godine.
 
Marin Mustapić 8.c, projekt "Obnovljivi izvori energije".

 


[OPŠIRNIJE]



Primjeri dobre prakse
Ksenija Perišić / datum: 30. 9. 2012. 00:21

 

VARESE - Prvi grad u Europi u kojem se 100% energije dobiva iz obnovljivih izvora. Bilo je to još prije šest godina, a danas?

Danas proizvodi tri puta više električne energije nego što je njegovi stanovnici trebaju. Varese je mali gradić na sjeveru Italije koji proizvodi dovoljno energije iz obnovljivih izvora energije da bi pokrio 100% svojih energetskih potreba.

Energija se dobiva iz vjetra, sunca i malih hidroelektrana. Četiri vjetroelektrane na brdu iznad grada proizvode 8 milijuna kWh godišnje, 92m2 fotonaponskih panela na gradskoj vijećnici proizvode 98% energije potrebne za zgradu, osnovna škola je prekrivena sa 36m2 fotonaponskih panela i proizvodi energije dovoljno za 62% svojih potreba, gradski bazen se grije na solarnu energiju.

Marin Mustapić 8.c

 


[OPŠIRNIJE]



Gašpina mlinica
Ksenija Perišić / datum: 29. 9. 2012. 22:05

Za povijest korištenja obnovljivih izvora energije u našem Splitu osobito su važne vodenice ili mlinice na rijeci Jadro koje su imale veliku važnost za gospodarstvo cijeloga kraja. Već u kasno rimsko doba postojala su na rijeci razna gospodarska postrojenja s pogonom na vodu, a ta se tradicija nastavila u srednjem vijeku i kasnije. Tako nam se na prijelazu 17. u 18. st. u katastarskom zapisu navodi da je mlinica na Jadru u to doba bilo čak 12.

Gašpina se mlinica u dokumentima spominje prvi puta 1711.g., a u njoj su žito mljeli seljaci iz Zagore koji bi se ujesen, nakon vršidbe u karavanama spuštali s Klisa, a gajete (ribarski brodovi)  su doplovljavale i s Čiova, Šolte, Brača, Korčule pa bi nanizane uz Riku ljuljuškajući se čekale na svoj red.

Danas, obnovljena Gašpina mlinica svjedoči o tradicijskom životu naši starih i načinu privređivanja sve do prve polovine 20.st. kao važan spomenik gospodarske prošlosti splitskog kraja i kao jedno od glavnih izvora ekonomske snage grada. Jasna nam je njena važnost kada u prašnjavim spisima pročitamo kako su Splićani s tugom primili vijest da su solinske mlinice pale u turske ruke, nakon pada Klisa 1537.g. kada je granica između Turske i Hrvatske postala upravo rijeka Jadro ili samo Rika kako su je stari Splićani zvali.

Povijesna grupa, projekt "Obnovljivi izvori energije".


[OPŠIRNIJE]



Stare dame vjetrenjače i vodenice
Ksenija Perišić / datum: 29. 9. 2012. 21:54

 

U 12.st naveliko se u Europi grade i vodenice i vjetrenjače, a snaga vjetra sve se češće primjenjuje umjesto ljudskog rada, dok voda daje pogonsku snagu za kovanje, što će pridonijeti razvoju tehnike obrade metala.

Do početka 14.st. vjetrenjače su bile sastavni dio europskog pejsaža. Najčešće su se koristile za usitnjavanje žita i proizvodnju brašna, posebno u područjima gdje nije bilo rijeka za pogon tradicionalnih vodenica.

Mnoge stare vjetrenjače u najpoznatijoj zemlji vjetrenjača- Nizozemskoj i danas postoje, a do 14. stoljeća su se koristile za isušivanje, pumpanje vode, delte Rajne. U to doba vjetrenjače su se također koristile i za pumpanje morske vode kako bi se dobila sol npr. na Siciliji, ali i u Kini.

O važnosti rijeka i snazi vode svjedoči činjenica da su prve poznate civilizacije nastale baš u njedrima velikih rijeka, a još su stari Egipćani naučili ovladati snagom Nila i iskorištavati njegove vode za natapanja polja, pritom izgadivši vrlo složene sustave napajanja.

Povijesna grupa


[OPŠIRNIJE]



Obnovljivi izvori energije kroz povijest
Ksenija Perišić / datum: 29. 9. 2012. 21:43

Povijest korištenja energije vjetra vraća nas u razdoblje od kojeg nas dijeli najmanje 5 500. godina. Vrijeme je to kada su čovjekovi preci zaplovili jedrenjakom na daleka putovanja i tako odlučili svoj život prepustiti djelovanju vjetra- izvora energije za kojeg nikad nismo sigurni na koju će stranu „okrenuti“.

Najstariji poznati slučaj korištenja energije vjetra za pokretanje stroja putem rotora je "vjetreni rotor" iz 1. stoljeća grčkog inženjera Herona Aleksandrijskog.

Prve vjetrenjače za praktičnu primjenu, ali s vertikalnom osi i pravokutnim lopaticama s jedrima, čovjek je koristio između Afganistana i Irana najranije u 9. stoljeću, a upotrebljavale su se za mljevenje i pumpanje vode. Njihova uporaba je bila raširena diljem srednje Azije i na Bliskom istoku i nisu nimalo nalikovale europskim vjetrenjačama s horizontalnom osi, dapače, drži se kako su to bila dva potpuno neovisna otkrića.

Povijesna grupa, voditeljica profesorica povijesti Zdenka Biliškov, projekt "Obnovljivi izvori energije".


[OPŠIRNIJE]



Jeste li znali?
Ksenija Perišić / datum: 21. 9. 2012. 11:39

            

Svi već znate da je parni stroj usavršio J.Watt i tako unaprijedio promet i industrijski razvoj, ali znate li i da je otac stroja s dvostrukim djelovanjem u kojem para slobodno struji u oba cilindra, kao i rotacijskog stroja za pogon, ali i prvog parnog indikatora koji je snimao pritisak pare u stroju?

Američka lokomotiva Tom Palčić utrkivala se 1830.g. s kočijom kuju je vukao jedan konj i konj je prvi stigao na cilj.

Prvo vozilo na samostalni pogon koje se pojavilo na ulicama bio je automobil koji je konstruirao francuski vojni inženjer Nicolas Cugnot 1770. g. Vozilo je na principu pare koja je iz velikog bakrenog kotla pokretala kotače, a kretalo se dok se ne bi potrošila para u kotlu što je trajalo oko 15. minuta. Cugnotovo parno vozilo trebalo je vući topove na bojna polja.

Cugnot nosi i titulu prvog vozača u povijesti koji je preživio automobilsku nesreću. Naime, vozilo je bilo izuzetno nestabilno zbog loše raspoređene težine, a osim toga nije imalo ni kočnice pa se nesretni Cugnot pred cijelom vojnom svitom koja je promatrala prvu vožnju- zabio u zid.

Povijesna grupa


[OPŠIRNIJE]



RSS


preskoči na navigaciju