preskoči na sadržaj

Osnovna škola Visoka Split

Login
Logo OŠ Visoka

"Ćakula sa splickon dicon"

 priručnik za dicu od splicke dice

 

Projektni dan 2017.

Zdravi i veseli bili!

Projektni dan 2016.

Od otpada do igračke

Projektni dan 2015.

Stari Split

Projektni dan 2014.

Voda - izvor života

Projektni dan 2013.

Godina održive energije

Projektni dan 2012.

Obnovljivi izvori energije

 

Najskockaniji web

Split u ijadu koluri

Stručni skupovi

Agencija za mobilnost

Facebook škole

Kalendar
« Rujan 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Anketa
Kako nabavljate udžbenike?




Temperatura

Click for Split, Hrvatska Forecast

Brojač posjeta
Ispis statistike od 26. 9. 2010.

Ovaj tjedan: 283
Danas: 132
Školski vrt

Kurikulum 2016./2017.

Plan i program škole 2016./2017.

Keramika

Ekskurzije i izleti

Natječaji

za turističke agencije

Kućni red škole

Priloženi dokumenti:
PRAVILNIK O RADU 2015.pdf

Korisni linkovi

 

Office online

Povijest
Projekt Zanemarena baština
Ksenija Perišić / datum: 12. 4. 2017. 18:29

U kategoriji radova učenika 5. i 6. razreda naša škola osvojila je drugo mjesto!

Čestitamo 6.c razredu i njihovoj mentorici Zdenki Biliškov, prof. povijesti.

HRT - Školski sat: Nagradni projekt Zanemarena baština - proglašenje pobjednika

Cijela emisija se može pogledati na linku:

https://hrti.hrt.hr/video/show/3353494/skolski-sat-nagradni-projekt-zanemarena-bastina-proglasenje-pobjednika

Učenici osnovnih škola otkrivali su, istraživali i opisivali zanemarenu baštinu svojega kraja u sklopu projekta Školskog sata. Stiglo nam je četrdesetak radova od kojih je žiri odabrao najbolje, i to u dvjema kategorijama: radovi učenika 5. i 6. te 7. i 8. razreda. U današnjem Školskom satu možete doznati rezultate natječaja i pogledati razgovor s pobjednicima. Inače, stiglo je mnogo izvrsnih radova, pa su o pobjednicima najčešće odlučivale nijanse.


[OPŠIRNIJE]



„Dealing with the Past in Historiy Education“
Ksenija Perišić / datum: 2. 2. 2017. 16:24

Učenici 8. razreda sudjelovali su u projektu „Dealing with the Past in Historiy Education“

U sklopu projekta Europske udruge nastavnika povijesti EUROCLIO i u suradnji s Filozofskim fakultetom u Splitu, našu su školu posjetile Clara Ramirez-Barat iz Madrida i Olesya Skrypnyk iz Lviva. Razgovarale su s učenicima 8.-ih razreda koji su sudjelovali kao ispitanici u istraživačkom projektu postojećih praksi u nastavi povijesti. Naglasak projekta stavljen je na učenje o osjetljivim i kontroverznim temama s kojima se učenici susreću u nastavi povijesti. 


[OPŠIRNIJE]



Oživljeni koloseum
Ksenija Perišić / datum: 20. 11. 2016. 15:43

Uz pomoć genijalnih 3D puzzli nije nam nedostajalo igre, zabave i smijeha. Rotirali smo, uklapali, rješavali probleme precizno i bez ljepljenja. Namučile su nas puzzle, no strpljenje i predan rad (u trajanju od nekoliko školskih sati) malih arhitekata  isplatili su se! Gotova maketa odličan je ukras naše učionice.


[OPŠIRNIJE]



Razredni pano Salona
Ksenija Perišić / datum: 2. 11. 2016. 10:05

Učenice 6.c sabrale su dojmove s terenske nastave u Saloni i izradile razredni pano započevši ga pričom o liku i djelu don Frane Bulića. Poseban trud uložile su prilikom usporedbi nekadašnjeg izgleda Manastirina, amfiteatra i termi s današnjim ostacima služeći se što vjernijim rekonstrukcijama građevina.


[OPŠIRNIJE]



Posebnost Salone!
Ksenija Perišić / datum: 2. 11. 2016. 09:53

Na terenskoj nastavi povijesti, posjetili  smo Salonu gdje smo razgledavali grob don Frane Bulića, njegovu kuću,Tusculum, Manastirine, ostatke crkvenog centra, terme, amfiteatar te kuću Parać.
Bilo nam je divno. Kod amfiteatra smo pojeli sve što smo mogli, ali smeće smo, naravno, pokupili! Bježali smo od raznih kukaca, slikali se i sl. U kući Parać smo svašta naučili pa smo zato odlučili kao Mladi povjesničari doći ponovno na poneku radionicu.

Želimo se zahvaliti nastavnicama, Zdenki Biliškov, Ani Jadrić i Mariji Parlov što su nam dočarale posebnosti Salone.
Učenici 6.a, 6.b. i 6.c razreda
Dorotea Filipović, 6.c

 


[OPŠIRNIJE]



Dični čuvari Klisa i Dalmacije!
Ksenija Perišić / datum: 24. 10. 2016. 08:50

Kao i svake godine, učionicu povijesti zamijenili smo Kliškom tvrđavom, u četvrtak 29.  rujna. 2016.g.

Kad uskoci dočekaju sedmaše  na Klisu, osjećaj je fenomenalan.Poučili su nas tajnama streličarstva, obrani i napadu u mačevanju, vrstama mačeva i svih ostalih oružja što su se njima služili ti dični čuvari Klisa i Dalmacije.


[OPŠIRNIJE]



Oslikavanje zida ispred učionice povijesti
Ksenija Perišić / datum: 1. 9. 2016. 09:21


[OPŠIRNIJE]



MLADI POVJESNIČARI OPET U „AKCIJI“
Ksenija Perišić / datum: 20. 3. 2015. 01:28

Kišno jutro 17.12.2014. proveli smo na još jednoj zanimljivoj radionici u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika. Zabavljali smo se tehnikom iluminacije početnih slova naših imena.

Nakon obilaska i razgledavanja muzejskih izložaka uočili smo najčešće ukrase starohrvatskih spomenika, poput pletera, jarebica, orlova, grožđa i lišća. Ali kad smo započeli viđeno prenositi na papir to i nije bilo lagano kao što nam se činilo.

Prvo smo trebali paziti da list nigdje ne ostane prazan jer su srednjovjekovni umjetnici imali „strah od praznog prostora“. Pravi problemi nastali su kod bojanja koje traži mnogo vremena, strpljenja i preciznosti.

Zaključili smo da stvarno nije bilo lako biti srednjovjekovni pisar, po čitav da i noć zgrbljen nad stolom, uz slabu svjetlost voštanica, paziti da ne pogriješiš, imati mirnu ruku, puno, punoo strpljenja i još stvarati tako lijepe i različite iluminacije.

Svi smo se nasmijali na sljedeće komentare:

Ana: „Njima to nije bilo teško, jer oni nisu ni znali za ništa bolje!“

Toni: „Ovo ja na kompjuteru napravim za 2.minute!“

Pripremili učenici 6.a i 6.b


[OPŠIRNIJE]



NAKIT STARIH SPLIĆANKI
Ksenija Perišić / datum: 19. 3. 2015. 22:55

Nismo ni znali koliko su se lipo volile okitit i uredit stare Splićanke i stanovnice naše dalmatinske zagore i otoka dok nismo dobro izvižitali zbirku Etnografskog muzeja.

Zbog položaja Splita na moru i nakit Splićanki bio je izložen utjecajima onodobne europske mode. Iako se često koristio i srebreni i brončani nakit ipak su najzastupljeniji predmeti od zlata. Radili su se u tehnikama filigrana i granulacije, najčešće okićeni biserima, koraljima, sedefom, dragim i poludragim kamenjem.

Stare su Splićanke rijetko nosile nakit uz svakodnevnu odjeću, odnosno nošnju. Idealan nakit iz snova svake cure sadržavao je naušnice, ogrlice, brtve, puntapete, prstenje, špile i tremanate  raznih tipova i oblika.

Sigurno nešto niste dobro razumjeli. Slijedi objašnjenje:

BRTVA- vrsta krupnog ili pozlaćenog noža koja je visjela o dugom lancu oko struka domaćice kao pribor za rezanje kruha. S vremenom je postala ukrasni predmet i statusni simbol domaćice kuće.

PUNTAPET- broš

ŠPILA – ukrasna igla u obliku cvijeta s poludragim kamenjem

TREMANAT – igla sačinjena od drhtavih spiralica koje su na vrhu ukrašene zlatnim granulama i biserima, a središnja se oblikuje u cvijet ili ptičicu. Zadjene se na vrh glave u uzdignute pletenice. Tremanat se uvijek stavljao u prigodnu svečanu frizuru.

PRIPREMILI ČLANOVI SKUPINE MLADI POVJESNIČARI 7.A I 7.B


[OPŠIRNIJE]



Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu
Mara Marasović / datum: 16. 5. 2014. 13:53

Pod nazivom Prvi muzej hrvatskih spomenika utemeljen je u Kninu 1893.

• Zbog ratne opasnosti preseljen je tijekom II. svjetskog rata u Sinj, zatim u Klis i konačno u  Split.

• Čuva velik broj kamenih spomenika poput ciborija (gornji dio oltara u obliku četverokutne sjenice), ukrašenih starohrvatskim pleterima (ukras u obliku pletenice sastavljen od  nekoliko vrpci), predmetima iz unutrašnjosti starohrvatskih crkvica, ali i predmeta koji su se svakodnevno upotrebljavali (nakit, oružje, oruđe...)

• Raspolaže fondom od 20.000. predmeta, od čega je tek 25% građe izloženo u   stalnom postavu
• Danas spada među najveće zbirke ranosrednjovjekovne arheološke        baštine 
• Muzejski pedagog gđa. Lada Laura osmislila je radionicu u kojoj smo uživali     – uz pomoć čačkalica i striropora izradili smo naše pletere.

[OPŠIRNIJE]



Posjet Državnom arhivu
Mara Marasović / datum: 12. 5. 2014. 13:30

Pri posjetu Državnom arhivu u Splitu doznali smo sve o čuvanju i konzerviranju važne pismene baštine i potencijalnog arhivskog gradiva.

U Arhivu mapa vidjeli smo katastarske mape koje je 1817. godine  dao izgraditi car Franjo kako bi što lakše prikupljao porez.

Vidjeli smo i sve stare instrumente kojima su se geodeti koristili. Geodet bi tako često išao pratnji petorice jer su instrumenti bili toliko teški da ih jedan čovjek ne bi mogao držati sam. Unatoč tome i napretku tehnologije geodeti i danas znaju posuđivati te instrumente radi njihove iznimne pouzdanosti.

U Odjelu za sređivanje saznali smo da svako gradivo koje se zaprima izvana odmah dobiva svoje ime  i prezime ali i da su naše tajne sigurne jer matične knjige prestaju biti tajne, odnosno postaju javne, tek nakon sto godina.

U Odsjeku za filmsko i nekonvencionalno gradivo smo na idealnoj temperaturi od 18 stupnjeva celzijusa pogledali prve Karamanove filmove iz 1910. i 1911. Godine na montažnom stolu Orsona Wellsa.

Dok smo u Odjelu za restauraciju i konverzaciju dobili priliku vidjeti i opipati neke od najstarijih inkunabula i knjiga.

Osim toga, demonstriran nam je i rad na ljevaču kojim se razmrvljene stranice knjiga ponovno lijepe na papir.

Bilo nam je divno a osim toga i vrlo poučno jer možda jednog dana netko od nas bude radio u arhivu.

 

Sara Alduk, 8.a


[OPŠIRNIJE]



Povist u kamenu
Mara Marasović / datum: 15. 4. 2012. 14:59

Svi ste prepoznali Višeslavovu krstionicu, Trpimirov natpis, Bašćansku ploču... ali sigurno ne znate baš sve zanimljivosti koje smo sakupili o ovim prevrijednim kamenim spomenicima.

Znate li kako je napukla Bašćanska ploča?

Što smo trampili s Talijanima za krstionicu kneza Višeslava?

U koliko je komada bio razbiven sarkofag kraljice Jelene?

Što kaže legenda o tri partije šaha kralja Držislava i mletačkog dužda?

E, pa priđite bliže i otkrijte sami!!!


[OPŠIRNIJE]



Ovako smo glumili stare Sumerane
Mara Marasović / datum: 17. 1. 2012. 14:56

Koliko je teško bilo pisati prije više od 5500 godina uvjerili smo se i sami. Nismo trebali kopati glinu da bismo načinili pločice, ali nije bilo ni jednostavno pisati klinom po vlažnoj glini.

Zatim  ju je trebalo dugo i sušiti, a znalo se dogoditi i da je pločica pretanka pa bi se prepolovila taman kad smo bili sretni što je posao gotov.

Treba se priznati nije bilo lagano tim starim Sumeranima pisati klinastim pismom!!!

                                                                                        Alen Kotarac, 5.b


[OPŠIRNIJE]



Edukativna radionica "Split prije sto godina"
Mara Marasović / datum: 12. 12. 2011. 17:58

Grad je živo tkivo koje se stalno mijenja i razvija. Ponekad zaboravimo kako su djelovi grada izgledali prije te smo upravo iz tog razloga organizirali prezentaciju fotografija koje se nalaze u Muzeju grada Splita. Toliko toga se promijenilo i nadamo se da ćemo ovim putem onima koji nisu bili s nama prenijeti barem djelić atmosfere. Slike potražite u fotogaleriji!

Slikali smo se ispred kino projektora prvog stalnog kina u gradu Splitu - kina Karaman i makete izloga najstarije knjižare na svijetu, knjižare Morpugo koja od svog osnutka djeluje na istom mjestu.

 

Što smo sve vidjeli i saznali?

 

  • Saznali smo kako je poznati splitski maratonac Bačo pobijedio u utrci sa sinjskom Rerom, kao i u utrci s najbržim trkaćim konjemm u Argentini.
  • Od 1960. do 1964. ulicama našeg grada vozili su trolejbusi! Međutim, trajalo je kratko jer su se  vozači trolejbusa bunili da su kolnici prepuni rupa i da je teško voziti po brojnim uzbrdicama.
  • Na starom se placu prije nogometa igrao tenis. Sve je počelo tako da su Austrijanke, čekajuči da im muževima  završe vojne vježbe, prebacivale loptu po terenu.
  • Splitske šinjorine su se prije sto godina na Bačama kupale s više robe na sebi nego što mi ljeti nosimo u školu!

 


[OPŠIRNIJE]



Nepoznato o poznatome
Mara Marasović / datum: 14. 11. 2011. 13:29

Učionicu povijesti ukrasili smo novim radom - plakatom pod nazivom "Nepoznato o poznatom" na kojem smo izdvojili značajne izumitelje i njihove izume kojima su unaprijedili svijet.

Zanimljivosti poput prve rečenice izgovorene telefonom ili pobjednika u utrci između lokomotive i konja sada svi mogu saznati pogledom na pano naše učionice!


[OPŠIRNIJE]



Glagoljica
Anamarija Šućur / datum: 3. 11. 2011. 18:45

Glagoljicom pisati je lako

i slova naučiti može svatko!

Mi smo u trenu skužili abecedu

i pisali rečenice skroz u redu.

Ukrasili naš razred,

a nismo koristili kredu!

Anamarija Šućur 6.a


[OPŠIRNIJE]



Čudnovato, ali istinito
Marina Kekez / datum: 29. 10. 2011. 20:57

  • Zrake sunca koje ulaze u hram Ramzesa II. U Abu – Simbelu kroz posebne otvore usmjerene su na način da obasjaju četiri kipa u svetištu, ali samo dva puta na godinu.
  • Egipatski su lovci lovili na način da su ptice u močvarama gađali štapom nakon što bi ih njihov dresirani mačak potjerao s trske papirusa.
  • Stari su Egipćani smatrali da su sve životinje, pogotovo mačke, ali i telad i krokodili božji glasnici i zato su ih balzamirali.
  •  U velikom broju starih egipatskih grobnica pronađene su mumificirane mačke koje su u 19. stoljeću u Engleskoj koristili kao vrtno gnojivo.
  •  Riječ Feničanin potječe od grčke riječi „phoinix“ što znači grimizno, crveno, jer je trgovački uspjeh Feničana ovisio o njihovoj sposobnosti da iz volaka, morskih mekušaca dobiju prekrasnu grimiznu boju koja je stoljećima smatrana kao simbol prestiža na Mediteranu.

Klik na više


[OPŠIRNIJE]



Prve igračke
DANIJELA JURIĆ KAĆUNIĆ / datum: 29. 10. 2011. 19:20

ZVEČKA ili ŠUŠKALICA – najstarije zvečke pronađene su u egipatskim dječjim grobnicama iz 14.st.pr.Kr. Načinjene od gline i punjene malim kamenčićima obično su bile u obliku ptice. Najveći ih je broj bio obojan svijetlo plavom bojom jer su Egipćani vjerovali u čarobnu moć te boje.

ZVRK – danas pouzdano znamo da je izumljen prije 5.000. godina, a pradomovina mu je stari Babilon. Nešto kasnije Babilonci su mu na obod dodali rupe pa bi prilikom vrtnje i zviždao.


[OPŠIRNIJE]



Kralj Dmitar Zvonimir
Anamarija Šućur / datum: 28. 10. 2011. 20:15

    Povijest učimo rado i na razne zabavne načine.  Dječja nas mašta često povede na razna putovanja pa oživljavamo živote prvih ljudi na Zemlji, otkrivamo tajne drevnih civilizacija, pišemo novinske članke u kojima su nam sugovornici slavni hrvatski kraljevi, prijateljujemo s vitezovima i damama, plemićima i kmetovima, ili se vozimo prvom lokomotivom…..

Uostalom, uvjerite se sami.

 

 

SLOBODNA DALMACIJA, godina izdavanja: 205.

Petak, 22.10.1088.

NOVINAR: Izuzetna mi je čast ugostiti na ovim stranicama Dmitra Zvonimira, vladara Knina. Dragi Zvonimire, možemo li početi pitanjima o vašem privatnom životu?

DMITAR ZVONIMIR (u daljnjem tekstu Zvone): Samo ako će pitanja biti pristojna.

NOVINAR: Priča se naokolo kako imate dobre veze u Mađarskoj. Istina ili laž?

ZVONE: U potpunosti istina, ali ne radi se o nikakvim mutnim poslovima, već o ljubavi. Naime, već sam jedno desetljeće u skladnom braku s kćerkom Bele I., mojom Jelenom Lijepom.

NOVINAR: A u kakvim ste vezama s Papom?

ZVONE: Sav svijet zna kako sam krunu dobio pošteno. Ne mogu vam opisati osjećaj kada me papin legat Gebizon krunio u Šupljoj crkvi, koja je u tom trenutku bila sve samo ne Šuplja.

NOVINAR: Čuo sam kako ste prošli mjesec darovali komad ledine? Djeci bez roditelja ili zlostavljanim ženama, pretpostavljam?

ZVONE: Zemlju sam darovao samostanu sv. Lucije u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku, a vaša pitanja su provokatorska i stoga je ovaj razgovor završen.

Ante Žure, VI.c


[OPŠIRNIJE]



Da sam neandertalac
Anamarija Šućur / datum: 26. 10. 2011. 21:15

Živim nomadskim životom sa svojom braćom i sestrama. Živim u hordi. Lovimo divljač. Moj brat se bavi spiljskim slikarstvom. Slika razne životinje. Hranimo se šumskim bobicama. Otkrili smo vatru. Niski smo i snažni, branimo se i lovimo divljač kamenim oruđem.

Tijelo nam je prekriveno dlakom koja nas štiti od hladnoće. Naši preci su živjeli u ledenom dobu, no zatopljenjem i povećanjem temperature rijeke i jezera su postali bogati ribom. To nam je olakšalo život. Sada živimo na Hušnjakovu brijegu. Promjenama u prirodi morali smo se prilagoditi, dlake su nam otpadale. Kada je hladnije oblačimo se u krzno divljači kao što su medvjed i mamut.

Sara Zidar 5.b

 

Ja sam neandertalac. Rodio sam se u Njemačkoj u dolini rijeke Neander 200 000 godina prije Krista. Moji roditelji su niski, zdepasti i snažni kao i ja. Visok sam 167 cm, težak 81 kilogram. Naše prvo otkriće je vatra, jer bez nje ne bismo mogli živjeti. Bavimo se lovom na divljač i skupljamo bobice. Živimo u spilji, bavimo se spiljskim slikarstvom i pravimo oružje i oruđe od kamena. Stalno se selimo.

 Karla Hudi 5.b


[OPŠIRNIJE]



"I u mom gradu Vukovar svijetli"
Administrator / datum: 17. 11. 2010. 23:21

Plakat napravila: Hana Ahmetović 8.b

Obljetnice su prigode da se prisjetimo na neke trenutke i događaje koje su se zbile u povijesti našeg vremena. U srijedu 18. studenog obilježavamo  Dan sjećanja na Vukovar.

Postoje razna sjećanja na Vukovar…neka polako blijede a neka ostaju zauvijek… Ja pamtim samo kolonu ljudi…dugu i sivu…najtužniju kolonu ljudi koja je prošla mojim životom. Sve drugo polako blijedi iz mojeg pamćenja, samo ta kolona ostaje…Ostaje kao slika zarobljena u osjećaj…uvijek jednako siva i uvijek jednako živa…Ljudi u povorci združeni u koraku koji vodi iz grada njihove mladosti i djetinjstva…

 


[OPŠIRNIJE]



RSS


preskoči na navigaciju