preskoči na sadržaj

Osnovna škola Visoka Split

Login
Tražilica
Logo OŠ Visoka

e-Twinning

SafetyNet

CENTAR IZVRSNOSTI

2017. 2018. 2019.

2020. 2021. 2022. 2023.

 

Pojektni dan 2018.

"I mi jedemo odgovorno!"

Projektni dan 2017.

Zdravi i veseli bili!

Projektni dan 2016.

Od otpada do igračke

Projektni dan 2015.

Stari Split

Projektni dan 2014.

Voda - izvor života

Projektni dan 2013.

Godina održive energije

Projektni dan 2012.

Obnovljivi izvori energije

 

Najskockaniji web

Split u ijadu koluri

Facebook škole

Brojač posjeta
Ispis statistike od 26. 9. 2010.

Ovaj tjedan: 377
Danas: 2
Eko škola

https://www.eko.lijepa-nasa.hr/hrvatske-eko-skole

Kućni red škole
Korisni linkovi

 

Park šuma Marjan
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Danas...
Autor: Ksenija Perišić, 15. 9. 2011.

Vegetacijske znamenitosti Marjana uvećavaju guste borove šume na istočnim obroncima i na cijeloj sjevernoj strani poluotoka. Šume su i od posebnog znanstvenog interesa za šumarska istraživanja, jer prikazuju u praksi uspješno provedeno pošumljavanje ljutog golog krša.

I zato čuvajmo naš Marajan koji diše za nas.

 

 


U marjanskoj šumi kao monokulturi alepskog bora najčešći štetnik je borov četnjak (Thaumatopoea pityocampa).

Drugi štetnik po važnosti je čempresov krasnik (Buprestris cupressi), koji napada čempres i cedar. Borova stabla su često napadnuta i od gljive Trametespini. Pojava ovih štetnika je inače česta kod alepskog bora i čempresa., pa Marjan od njih nije ugrožen više od ostalih primorskih šuma istog sastava. Mjere zaštite od ovih štetnika poznate su, a na Marjanu se provode prilično uspješno, tako da navedeni štetnici ne ugrožavaju opstanak šume.

Najveću opasnost za marjansku šumu predstavlja požar. Preventivne mjere zaštite od požara (promatračnice, patrole, uklanjanje suhih grana i stabala i si.) posljednjih 20 godina vrlo se rigorozno provode, pa su štete od požara u tom razdoblju zanemarive. Najučinkovitije će se marjanska šuma zaštititi od svih šteta biotske i abiotske prirode usmjeravanjem njenog razvoja u pravcu što stabilnije i ekološki uravnotežene biocenoze.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju